Bolesti oka – uzroci, simptomi i liječenje

0
335

Česti slučajevi povezanosti bolesti u organizmu i očnih bolesti

Povišen šećer u krvi, razne bolesti štitnjače i drugi disbalansi hormona itekako utječu na opće stanje vida. Liječenjem upravo tih bolesti i poremećaja, ali i primjenom lijekova lokalno (u oku) mogu se sanirati štetne posljedice tih bolesti na vid.

Oko je vrlo specifično i djelomično je jedinstven organ prema svojem sastavu (sadrži neke dijelove koje niti jedan drugi organ na tijelu ne sadrži, primjerice rožnicu), dok s druge strane sadrži i tipične sastavnice organa (vezivno tkivo, krvne žile, živce). Zbog tih sličnosti dolazi do toga da se bolest koja zahvaća pojedine organe, zahvati sa svojim simptomima i oči.

I bolesti štitnjače i dijabetes, svaka specifična po svojim simptomima, uzrokuju bolesti i poremećaje u očima. Tako bolesti štitnjače, kao što su hipotireoza (manjak izlučivanja hormona) i hipertireoza (povećano lučenje hormona) štetno utječu na zdravlje očiju.
Hipertireoza uzrokuje distireoidnu orbitopatiju – promjena tkiva orbite zbog prevelike količine hormona u organizmu, a vezana je uz cijeli imunološki sustav. Druga bolest oka koja se vezuje uz tu bolest štitnjače je proturzija očne jabučice ili izbačena očna jabučica. Budući da se voda nakuplja u organizmu uslijed hipertireoze, nakupljanje vode i masnoće koje povećava tkivo oko orbite, i dolazi do retrakcije (povlačenje gornjih vjeđa prema gore) zbog čega oko izgleda „izbuljeno“. U ekstremnim slučajevima, koji su vrlo rijetki, pacijent ne može niti zatvoriti takvo oko, te ni pri odlasku na spavanje nije u mogućnosti zatvoriti oko. Simptomi su često zamagljeni vid, povišeni očni tlak i diplopija.

Kod dijabetesa dolazi do česte pojave ječmenca, konjunktivitisa, ili raznih upalnih procesa površine oka (primjerice upala vjeđa). Povećana koncentracija šećera u suzama uzrokuje peckanje ili neugodan osjećaj žarenja. Dijabetes, kao sistemska bolest, najviše oštećuje leću oka i rožnicu.
Te se bolesti očiju liječe na način da se prvo liječe primarne bolesti, pa tek onda očne (globalno pa lokalno).

Kako bi se očne bolesti uočile na vrijeme i kako bi se spriječio gubitak vida, potreban je pregled vida u dobi od 40 godina. Ukoliko imate rizik od oboljenja od očnih bolesti, preporučuju se godišnji pregledi. Ukoliko nemate nikakvih problema, trebali biste posjetiti liječnika svake 2 do 4 godine do dobi od 54 godine. Nakon toga, pregledi bi trebali biti češći – svaku 1 do 3 godine. Kad dosegnete 65. godinu života, pregledi su poželjni svakih 1-2 godine.

Kako se populacija povećava, povećava se i broj oboljelih od očnih bolesti.  Najčešće očne bolesti ljudi u dobi iznad 40-e godine su:

Makularna degeneracija vezana uz dob

Makularna degeneracija (degeneracija žute pjege) vezana uz dob oštećuje, zatim uništava centralni vid. Ova bolest dolazi u dva oblika – suhi i mokri. 90% slučajeva čine suhi oblik makularne degeneracije. Ostalih 10% čine vlažnu formu koja je mnogo štetnija i uzrokuje 90% slučajeva gubitka vida.

Očne bolesti – tko ima najveći rizik za makularnu degeneraciju?

Počevši s najvećim rizikom, tu su ljudi koji:

  • Stariji od 60 godina
  • Puše
  • Imaju obiteljsku povijest ove bolesti
  • Bijelci i žene
  • Imaju visok krvni tlak
  • Pretili su

Simptomi

Makularna degeneracija nije bolna. Može se pogoršavati sporije ili brže. Suhi oblik može utjecati na centralni vid u roku od nekoliko godina. Vlažni
oblik uzrokuje nagle i ozbiljne promjene u vidu. U oba slučaja, rano otkrivanje i liječenje su ključni za usporavanje gubitka vida. Posjetite vašeg
liječnika odmah, ako primijetite neke od sljedećih simptoma:

Ravne linije postaju valovite – simptom vlažnog oblika
Zamagljen centralni vid – najčešći znak suhog oblika
Poteškoće s vidom na daljinu
Poteškoće pri gledanju detalja, poput lica ili riječi na stranici
Tamne ili prazne mrlje u centralnom vidu
Liječenje makularne degeneracije vezane uz dob

Tretiranje mokrog oblika može uključivati:

Injekcije lijekova (do sada najčešći tretman)
Lasersku operaciju
Fotodinamsku terapiju

Tretiranje suhog oblika:

Cilj je praćenje ili usporavanje progresije bolesti. Gubitak vida kod uznapredovalog suhog oblika makularne degeneracije ne 
može se spriječiti. Korištenjem određenih prehrambenih suplemenata može se stabilizirati bolest kod nekih pacijenata. Jedna od većih studija je pokazala
kako korištenje velikih doza antioksidansa, vitamina C, vitamina E, luteina i zeaksantina, u kombinaciji s cinkom, mogu pomoći usporiti progresiju
bolesti u slučajevima:

Bolesti srednje jačine
Kod visokog rizika od progresije u uznapredovali stadij
Kod uznapredovalog stadija u samo jednom oku

Studija je također pokazala za ti suplementi ne pomažu u prevenciji ili usporavanju bolesti u ranom stadiju.

Koraci za sprječavanje makularne degeneracije vezane uz dob:

Jedite više lisnatog zelenog povrća i ribe
Održavajte normalnu tjelesnu težinu i vježbajte redovito
Ne pušite
Redovito pregledavajte krvni tlak
Liječite visoki krvni tlak

Katarakta

Katarakta je stanje pri kojem leća koja je u normalnom stanju bistra postane zamućena. Može se pojaviti u oba oka, no isprva se češće primijeti u samo
jednom oku. Kako manje svjetla prolazi kroz zamućenu leću, vid postaje mutan. Katarakta je isprva mala i možda ne utječe na vid, no što više  raste to više utječe na vaš vid.

Većina je uzrokovana starenjem. Ostali rizični faktori uključuju:

Bolesti (dijabetes)
Ozljedu oka
Operaciju oka
Nasljeđe ili probleme vezane uz porod (djeca mogu biti rođena s kataraktom ili je razviti u djetinjstvu)
Prekomjerno izlaganje UV zrakama
Pušenje
Određene lijekove

Tko ima najveći rizik za obolijevanje od katarakte?

Rizik od katarakte se povećava s dobi. Ostali rizični čimbenici mogu biti:

Okolinski uvjeti kao što je prevelika izloženost suncu.
Životni stil, uključujući pušenje i konzumiranje alkohola.
Prisutnost određenih bolesti poput dijabetesa.

Simptomi katarakte

Zamagljen i mutan vid
Slabljenje boja
Pojačano blještanje svjetla, lampi ili sunčeve svjetlosti
Oslabljen noćni vid
Višestruki objekti u jednom oku ili dvostruki zamagljen vid u oku s kataraktom
Prečesta promjena dioptrije

Liječenje katarakte

Kod ranog stadija, od pomoći mogu biti:

Nabava novih naočala ili kontaktnih leća
Korištenje jačeg osvijetljenja
Korištenje leća za povećavanje
Nošenje sunčanih naočala

Ukoliko katarakta utječe na svakodnevne aktivnosti, liječnik će najvjerojatnije preporučiti operaciju. Operacija katarakte je jedna od najčešćih, najsigurnijih i najučinkovitijih operacija. Odgoda operacije sve dok ne utječe na vašu svakodnevnicu je prihvatljiva i neće oštetiti vaše oči.

Ukoliko se odlučite na operaciju, bit ćete upućeni oftalmologu koji će ukloniti zamućenu leću i zamijeniti je s umjetnom, ispravnom lećom. U slučaju da je potrebna operacija na oba oka, operacije će se izvoditi pojedinačno na svakom oku u intervalu koji odredi vaš liječnik.

Načini za sprječavanje katarakte

Izbjegavajte prekovremeno izlaganje sunčevim zrakama – nosite sunčane naočale s UV zaštitom te kapu ili šešir sa širokim obodom. Ne pušite.

Očne bolesti vezane uz dijabetes

Ljudi koji boluju od dijabetesa u riziku su od razvoja nekoliko očnih bolesti kao što su:

Retinopatija vezana uz dijabetes
Glaukom
Katarakta

Dijabetička retinopatija je najčešća očna bolest kod ljudi s dijabetesom. Obično su zahvaćena oba oka. Ova bolest se razvija kroz četiri stadija. Najozbiljnija je proliferativna dijabetička retinopatija.

Oštećenje krvnih žila može dovesti do gubitka vida i sljepoće na dva načina:

1. Tekućina se prelijeva u centar mrežnice – makulu. To područje je odgovorno za centralni vid. Tekućina uzrokuje oticanje makule i tako zamućuje vid.
2. Kod proliferativne retinopatije rastu nove, abnormalne krvne žile. Te žile zamućuju vid na način da počinju krvariti u centar oka, uzrokujući
stvaranje ožiljkastog tkiva. Takvo stanje može dovesti do odvajanja mrežnice od ostatka oka.

Tko ima najveći rizik od bolesti oka vezanih uz dijabetes?

Svatko tko ima dijabetes tipa 1 i tipa 2 ima rizik od obolijevanja od očnih bolesti. Što duže imate dijabetes, rizik od očne bolesti je veći. Problem s identifikacijom bolesti jest taj što se proliferativna retinopatija i oticanje makule mogu pojaviti bez ikakvih simptoma. Ponekad vid ostaje očuvan, bez ikakvih simptoma, kako bolest napreduje. U svakom slučaju, rizik od potencijalnog gubitka vida je velik te je razlog za rutinske očne preglede.

Simptomi bolesti oka vezanih uz dijabetes

Kao i kod dijabetesa, rani znakovi dijabetičke retinopatije nisu u početku uočljivi. Ne čekajte pojavu simptoma kako biste poduzeli potrebne mjere. Ukoliko vam je dijagnosticiran dijabetes, predbilježite se za detaljni pregled očiju jednom godišnje ili češće. Što više odgađate, tretman će biti manje uspješan.

Posjetite liječnika odmah, ako uočite sljedeće simptome:

Zamagljen vid. Ovo je vrlo čest simptom kod ljudi s dijabetesom koji imaju nestabilne razine šećera u krvi, čak i u odsustvu retinopatije. Pojava objekata koji kao da “plutaju” u vašem vidnom polju u jednom oku duže od nekoliko dana. Ova pojava može biti bezopasna, no ako imate dijabetes,  ova pojava može biti i znak krvarenja u oku.

Liječenje očnih bolesti vezanih uz dijabetes

“Scatter” laserski tretman (panretinalna fotokoagulacija) jest učinkovit tretman za tretiranje novih krvnih žila prije ili nakon što počnu krvariti. Ozbiljno krvarenje može se tretirati vitrektomijom, otklanjajući krv iz centra oka. “Focal” laserski tretman služi za stabilizaciju vida. Ovaj tretman može reducirati gubitak vida za 50%.

Ovi laserski tretmani mogu smanjiti rizik od ozbiljnog gubitka vida i sljepoće, no ne mogu izliječiti dijabetičku retinopatiju. Također ne mogu vratiti izgubljeni vid ili prevenirati budući gubitak vida. Novi lijekovi mogu biti primijenjeni putem injekcija u oči kako bi se tretirale komplikacije vezane uz dijabetes.

Koraci za sprječavanje bolesti oka vezanih uz dijabetes

Više od trećine ljudi s dijabetesom ne dobiva primjereno liječenje, što povećava rizik za sljepoću. Ukoliko imate dijabetes, budite oprezni u vezi zdravlja vaših očiju. Ljudi koji boluju od dijabetesa trebaju posjećivati liječnika u vezi očiju barem jednom godišnje, čak i ako nemaju nikakve očne bolesti. Oni koji imaju trebaju posjećivati liječnika i češće od toga. Održavajte količinu šećera u krvi, kao i vaš krvni tlak kontroliranima. Slijedite upute liječnika vezano uz lijekove, dijetu i vježbanje.

Glaukom

Postoje očne bolesti koje mogu uzrokovati sljepoću – glaukom je jedna od tih bolesti. Mnogi ljudi niti ne znaju da imaju glaukom zbog toga što se simptomi ne pojavljuju sve dok glaukom već ne ošteti očni živac. Očni živac šalje slike iz oka do mozga. Oštećenje očnog živca uzrokovanog glaukomom je obično povezano s povećanim pritiskom unutar oka.

Najčešći tip glaukoma jest glaukom otvorenog kuta. Njegovi uzroci još nisu u potpunosti jasni. Glaukom se također može razviti i bez povećanog pritiska u oku.

Tko ima povećan rizik od glaukoma?

Glaukom se može razviti kod bilo koga. Ipak, neki ljudi imaju veći rizik:

Ljudi iznad 60 godina starosti
Ljudi s visokim očnim tlakom, tankom rožnicom ili problemima s optičkim živcem
Svatko tko je doživio ozbiljnu povredu oka
Ljudi s određenim bolestima, poput dijabetesa
Ljudi s obiteljskom poviješću glaukoma
Ljudi koji imaju visok očni tlak

Simptomi glaukoma

Glaukom nema simptoma sve do posljednje, uznapredovale faze gdje vid već postane oštećen. Neki ga ljudi stoga zovu “tihim ubojicom” vida. Kako se bolest pogoršava, osoba s glaukomom doživljava ubrzan gubitak vida, uključujući:

Zamagljen vid
Slabljenje perifernog vida
Probleme s fokusom
Efekt “zvjezdane prašine” u blizini svjetlosti (ovo je netipično i pojavljuje se kod ekstremno visokog očnog tlaka i akutnih napada glaukoma)

Liječenje glaukoma

Za neke očne bolesti, ne postoji lijek. Glaukom je jedna od njih. Jednom kada je vid izgubljen, ne može se vratiti. Ipak, rano otkrivanje i tretman ove bolesti može vas zaštiti od ozbiljnog gubitka vida.

Tretman može uključivati:

Kapi za oči ili lijekove koji smanjuju očni pritisak
Neke vrste laserskih tretmana koji smanjuju očni pritisak
Operacija kojom se stvara novi otvor za tekućinu kako bi oticala iz oka

Ukoliko koristite lijekove za glaukom, uzimajte ih svaki dan kako je propisano. Kada ne uzimate lijekove, vaš očni tlak se povećava i to može uzrokovati polagani gubitak vida.

Koraci za sprječavanje glaukoma:

Ključ u sprječavanju pojave glaukoma jest održavanje normalne razine očnog tlaka, u čemu vam može pomoći vaš liječnik. Obavljajte redovite očne preglede svakih 2-4 godine, do dobi od 54 godine, a nakon toga svake 1-3 godine do dobi od 65 godina. Nakon toga, trebali biste posjećivati liječnika svakih 1-2 godine.

Vaš liječnik mogao bi primjetiti visoki očni tlak ili uočiti visok rizik od razvoja glaukoma. U tom slučaju, mogli biste početi koristiti kapi za oči i češće posjećivati liječnika. Kod nekih ljudi, tretman kapima za oči može smanjiti rizik za 50%. Smanjenje očnog pritiska je jedini način kako bi se zaustavio ili usporio gubitak vida kod oboljelih od glaukoma. Očne bolesti uvijek treba shvatiti ozbiljno, redovito posjećujte svog oftalmologa.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here